U biblioteci Rami u Istanbulu održana je konferencija pod nazivom „Bihaćki okrug u odbrani nezavisnosti Bosne i Hercegovine 1992–1995“, posvećena historijskom otporu bihaćke enklave koja je, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, bila u potpunom okruženju čak 1.201 dan. Događaj je okupio predstavnike institucija, veterane, vojne i političke aktere, historičare i članove bosanskohercegovačke dijaspore u Republici Turskoj.

Program konferencije započeo je Izložbom ratnih fotografija Armije Republike Bosne i Hercegovine, autora Agana Skenderovića. Izložbu su otvorili ministar za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida u Vladi Unsko-sanskog kantona Almir Zulić i direktor biblioteke Rami Ali Çelik.

Tokom konferencije predstavljen je put Bosne i Hercegovine ka nezavisnosti kroz autentične dokumente, ratne fotografije i lična svjedočenja učesnika odbrambeno-oslobodilačkog rata, s posebnim fokusom na Bihaćki okrug kao jedan od ključnih frontova agresije.

Direktor biblioteke Ali Çelik u uvodnom obraćanju podsjetio je na historijsku simboliku prostora u kojem se konferencija održava, naglasivši da je biblioteka Rami nekada bila vojna kasarna.

„Kasarna Rami bila je mjesto povezano s Balkanom, jednom od naših zajedničkih kulturnih regija. U 17. i 18. stoljeću vojska je odavde polazila u pohode. Razgovor o ratu u Bosni i Hercegovini za nas nije samo historija – to je borba za opstanak muslimana na tom prostoru“, istakao je Çelik.

Predsjednik Tursko-bosanskog udruženja Muhammet Sancaktar podsjetio je na solidarnost turskog naroda tokom rata, navodeći da je udruženje u ratnim godinama ugostilo oko 40.000 građana Bosne i Hercegovine, uglavnom žena, djece i starijih osoba.

„I danas pomažemo našim sunarodnicima koji dolaze na liječenje u Tursku. Ovakve konferencije moramo češće organizirati. Komandant Sead Jusić je hodajuća knjiga historije i njegova svjedočenja su dragocjena za buduće generacije“, poručio je Sancaktar.

Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić kazao je da biblioteka Rami predstavlja mjesto susreta civilizacija i sjećanja.

„Ovdje se čuva istina kroz knjige. Osjećam posebnu emociju jer se upravo ovdje govori o našoj historiji i herojstvu onih koji su dali nemjerljiv doprinos nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Kao što ne smijemo zaboraviti bosanski rat, ne smijemo zaboraviti ni genocid koji se danas dešava u Gazi“, naglasio je Ružnić.

Predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona Nisvet Jusić govorio je o kontinuitetu državnosti Bosne i Hercegovine, s posebnim osvrtom na historijsku ulogu Bihaća i Krajine u odbrani zemlje.

General Emir Kliko, govoreći o Operaciji „Breza 94“, istakao je da je Bihaćki okrug bio jedan od presudnih frontova rata.

„Okrug Bihać nalazio se pod opsadom oko 35.000 neprijateljskih vojnika tokom 1.201 dana. Bitka ‘Breza’ pokazala je da borci 505. viteške brigade, iako slabije naoružani, mogu poraziti brojčano i tehnički nadmoćnijeg neprijatelja. Ovdje se nije samo branilo – odavde je 1995. godine započelo oslobađanje Bosne i Hercegovine“, kazao je Kliko, upozorivši da je Bihać, s obzirom na broj stanovnika, mogao doživjeti još veći zločin od onog u Srebrenici.

Emotivan govor održao je i Mujo Aganović, predsjednik Udruženja veterana iz Sarajeva, koji je naglasio važnost kulture sjećanja i prenošenja istine mladim generacijama.

U programu koji je vodio Naser Šimšek, obratio se i Sead Jusić, ratni komandant i autor knjige „Breza 94“, ističući vojne, političke i društvene dimenzije borbe na području Bihaćkog okruga. Posebno je govorio o ulozi 5. korpusa Armije RBiH, 505. viteške bužimske brigade, herojstvu bužimskih vitezova i komandanta Izeta Nanića.

„Bosanski otpor nije bio samo vojna borba, već odbrana naroda i države. Komandanti su znali da pobjeda dolazi od Boga, ali su morali uvjeriti borce da tim putem treba ići. Pokušao sam u knjizi ‘Breza 94’ opisati tu herojsku borbu i vjerujem da sam u tome uspio“, poručio je Jusić.

Zahvalnost domaćinima na organizaciji konferencije uputio je predsjedavajući Općinskog vijeća Bužim Suvad Veladžić, koji je direktoru biblioteke Ali Çeliku i predsjedniku Tursko-bosanskog udruženja Muhammetu Sancaktaru uručio prigodne poklone, simbolično potvrđujući trajno prijateljstvo i zajedničko pamćenje Bosne i Hercegovine i Republike Turske.