Na današnji dan prije 61 godinu pokrenuta je arhivska djelatnost na području Bihaća i Unsko-sanskog kantona. Od tog vremena do danas puno je toga urađeno i sakupljena je obimna arhivska građa koja je od esencijalnog značaja za ovaj dio Bosne i Hercegovine. Tim povodom u JU Gradska galerija Bihać organizovana je promocija arhivskih fondova i zbirki kojoj su prisustvovali brojni građani Bihaća i Unsko-sanskog kantona.

"Počeli smo 1964. godine upravo na današnji dan da bi danas kao Arhiv Unsko-sanskog kantona imao jedan veliki obim arhivske građe koji se nalazi kod nas u arhivskom depou. Blizu 7000 metara arhivske građe, radi se o 320 arhivskih fondova, 25 zbirki  i zbirka rijetkosti. Dokumentacija ide u digitalnoj formi od 16. stoljeća do Austrougarske, a od Austrougarske od 1880. godine imamo orginalnu arhivsku građu, pa idemo kroz Kraljevinu Jugoslaviju, NDH, Socijalističku Jugoslaviju pa sve do danas i nezavisnosti BiH. Mi smo danas izložili orginalnu dokumentaciju od 1880. godine da bi građanima približili orginalnu građu i kako ona izgleda. Ona će biti tu tokom ove sedmice, planiramo održati nekoliko predavanja za učenike i studente, kao i za razne organizacije, udruženja i sve one koji navrate da vide izložbu, bićemo tu i pričati o Arhivu, arhivskoj službi, arhivistici  i slično", kazao je Husein Hadžić vršioc dužnosti direktora Arhiva Unsko-sanskog kantona

Arhiv Unsko-sanskog kantona je nadležan nad ustanovama i registraturama u svih osam lokalnih zajednica na području Unsko-sanskog kantona.

"U Bosni i Hercegovini još uvijek nije razvijena svijest o značaju i ulozi arhivske djelatnosti kod nas. Arhivi u savremenim tokovima obavljaju stručnu, kulturnu, upravnu i uslužnu djelatnost, ali imaju još važniju ulogu kada je u pitanju izgradnja nacionalnog identiteta jednog naroda, također imaju moć kada je u pitanju upravljanje povijesnim tokovima kolektivnog pamćenja jer povezuju sadašnjoj sa poviješću. Dakle, to je jedan vrlo važan segment svakog društva jer arhivi čuvaju važne dokumente i u vremenu kada se na neki način borimo za narativ, i kada govorimo o prethodnoj agresiji i karakteru rata a danas je upravo i Dan Armije RBiH. Sve su to dokumenti koje čuvaju arhivi i vode brigu o njima i na taj način i tu kulturu sjećanja koju treba prezentirati mladim generacijama. Stoga se s te strane treba promjeniti odnos prema arhivima u smislu značajnijih ulaganja u ljudske resurse, opreme i objekte. Mi danas nemamo u BiH namjenski izgrađenu ni jednu zgradu arhiva koji je rodni list jedne države, s druge strane to je kulturna institucija a bez kulture nema ni društva", istakao je mr.sci.Hajrudin Ćuprija direktor Arhiva Federacije BiH