Eskalacija na Bliskom istoku i globalna nesigurnost pokreću pitanja o utjecaju na privredu i turističku sezonu na globalnom i regionalnom nivou, pa tako i u Unsko-sanskom kantonu.

Rast globalnih tenzija na Bliskom istoku i ekonomska neizvjesnost već utječu na poslovne odluke širom svijeta, a Unsko-sanski kanton nije izuzetak. Privrednici i turistički sektor prate situaciju s oprezom, procjenjujući moguće posljedice po poslovanje, investicije i dolazak gostiju. U razgovoru s Samrom Mehić, ministricom privrede, Alenom Zulićem,  direktorom Nacionalnog parka “Una” i Sanelom Sabljaković, predsjednicom Privredne komore Unsko-sanskog kantona, saznajemo kako lokalni akteri vide nadolazeće mjesece i koja su njihova očekivanja u ovoj izazovnoj godini.

Ministarstvo privrede USK-a: Osigurat ćemo najveći iznos poticajnih mjera i subvencija

KRAJINA: U kontekstu globalne ekonomske neizvjesnosti i geopolitičkih tenzija, kakve procjene ima Vlada Unsko-sanski kanton o mogućem utjecaju tih kretanja na privredu kantona? Rast cijena goriva već je “pokrenut”, slijedi li i val poskupljenja prvenstveno hrane, struje, i svega ostalog?

Mehić: Globalne ekonomske neizvjesnosti i geopolitičke tenzije i sukobi imaju određenog utjecaja  na privredu Unsko-sanskog kantona, prvenstveno direktno kroz povećanje cijena naftnih derivata, ali i kroz poremećaje u lancima snadbijevanja privrednika potrebnim repromaterijalima za njihov rad, te samim tim dolazi do pomjeranja rokova isporuke proizvoda prema kupcima sa kojima privrednici već imaju zaključene ugovore, ali dolazi i do direktnog povećanja cijena proizvoda zbog poskupljenja transporta i nabavke repromaterijala, te se samim tim privrednici u kantonu stavljaju u znatno teži položaj i njihovo poslovanje u takvim okolnostima trpi značajne negativne posljedice. Pored toga naravno da postoje značajni rizici, a to znamo iz dosadašnjih iskustava u kriznim periodima i periodima globalne neizvjesnosti i sukoba, da dođe do lančanog vala poskupljenja i drugih proizvoda i usluga koje pokrene rast cijena goriva. Međutim treba naglasiti da kretanje cijena roba i usluga (hrane, struje i ostaloga) zavisi od različitih ekonomskih faktora, a ne samo od rasta cijene goriva, među kojima su troškovi proizvodnje, stanje ponude i potražnje te opća privredna kretanja na tržištu. Smatramo da država ima određene mehanizme i mogućnosti kontrolirati taj rast cijena kroz određene subvencije i poticaje, a prije svega  bi država morala razmotriti mogućnosti smanjenja ili ukidanja akciza na gorivo što bi bila jedna od najbržih efikasnih mjera za ublažavanje cijena naftnih derivata  na našem tržištu, a posljedično bi se i usporio rast drugih roba i usluga, smatramo da u kriznim situacijama država treba intervenirati ne misleći kratkoročno na svoje prihode jer posljedice rasta cijena goriva i posljedično rasta cijena roba i usluga imaju mnogo veće posljedice nego što je privremeno odricanje od dijela budžetskih prihoda. Ministarstvo privrede će upravo zbog toga ove godine osigurati najveći iznos poticajnih mjera i subvencija našim malim i srednjim preduzećima, kako bi im pomogli u prevladavanju trenutnih izazova i teškoća u poslovanju i održali njihovu privrednu aktivnost.

KRAJINA: Koji sektori privrede bi, prema Vašim procjenama, mogli biti najosjetljiviji na aktuelna globalna kretanja, transport, proizvodnju, trgovinu ili neki drugi segment? Postoje li mjere koje će ublažiti eventualne “potrese” u privredi na kantonalnom nivou?

Mehić: Smatramo da su privredni sektori industrije i proizvodnje koji zavise od izvoza i cijene sirovina, te turizam i ugostiteljstvo, kao i transport i logistika najviše izloženi i najosjetljiviji  na aktuelna globalna kretanja, posebno ako se uzme u obzir da je naša privreda orijentisana na izvoz proizvoda, a da je turizam velikim dijelom kao što znamo ovisan o globalnoj sigurnosti  kao i o globalnom tranzitnom prometu. Zbog toga je Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona poduzelo mjere i omogućilo novim Zakonom o poticaju razvoja male privrede USK-a značajniju podršku malim i srednjim preduzećima na prostoru USK-a, kako bi sa tim izdvojenim sredstvima ublažili eventualne „potrese“ u privredi posebno u proizvodnoj djelatnosti, turizmu i obrtima. Također, smo poduzeli mjere u oblasti turizma, učešćem na turističkim sajmovima i prezentiranjem naših turističkih potencijala u zemljama regije, te smatramo da u ovom vremenu globalne nestabilnosti i sukoba, te rizika od smanjenog broja gostiju iz arapskih zemalja, potrebno se okrenuti u što većoj mjeri tržištima i gostima iz regije, te domaćim gostima iz BiH.

KRAJINA: Kakva su očekivanja Vlade Kantona kada je riječ o privrednim kretanjima u narednim mjesecima?

Mehić: Naša očekivanja u narednom periodu, pored  sigurno suočavanja sa velikim izazovima zbog trenutne globalne ekonomske neizvjesnosti i geopolitičkih tenzija i sukoba, su ipak pozitivna te očekujemo da se naša privredna aktivnost zadrži na nivou 2025. godine, a moram posebno naglasiti da Unsko-sanski kanton se ističe kao jedan od rijetkih u Federaciji BiH s pozitivnim vanjskotrgovinskim bilansom, ostvarujući visoku pokrivenost uvoza izvozom od oko 109%,  uz suficit od oko 30 miliona KM. Takav rezultat ukazuje na snažnu orijentaciju domaće industrije prema izvozu, prema podacima iz 2025. godine.
Unsko-sanski kantona je jedan od rijetkih kantona koji konstantno održava pozitivan trgovinski bilans, prvenstveno zahvaljujući snažnoj orijentaciji ka izvozu u zemlje Evropske unije, te se uz sve izazove i probleme koje očekujemo u narednom periodu nadamo da ćemo uspjeti održati taj nivo privredne aktivnosti te pokušati određenim mjerama i poticajima povećati privrednu aktivnost u našem kantonu uz paralelno stvaranje pretpostavki za velike investicije u privredu. Posebno naglašavamo da je ove godine usvojen Budžet Unsko-sanskog kantona u iznosu od 428,5 miliona KM, što je za 36 miliona više nego prethodne godine, a to pokazuje očekivanja stabilnih javnih finansija i mogućnost ulaganja u razvoj, te je u Budžetu planirano izdvajanje više finansijskih sredstava za privredu i poduzetništvo nego ranijih godina. Također je planiran značajan iznos sredstava u Budžetu za kapitalne transfere, a čime bi se trebala poboljšati privredna infrastruktura u lokalnim zajednicama za rad naših privrednika i stvaranje mogućnosti za otvaranje novih firmi, te povećanje same privredne aktivnosti. Također, značajnu pažnju posvetit ćemo realizaciji razvojnih projekata iz Strategije razvoja Kantona što bi dovelo do umjerenog rasta privredne aktivnosti u našem kantonu.

Nacionalni park “Una”:  Ostajemo nepokolebljivo posvećeni pružanju vrhunskog iskustva, mira i sigurnosti

KRAJINA: S obzirom na trenutnu eskalaciju situacije na Bliskom istoku i širu globalnu nesigurnost, očekujete li da bi to moglo utjecati na turističke tokove i dolazak gostiju u Nacionalni park “Una” ove godine, budući da je skoro najveći broj turista zadnjih desetak godina upravo dolazio iz  tih zemalja?

Zulić: S obzirom na globalnu neizvjesnost i eskalaciju sukoba na Bliskom istoku, javnos ts pravom postavlja pitanje o potencijalnom utjecaju na turističke tokove i posjećenost Nacionalnog parka “Una”.
Nacionalni park “Una” je geografski i sigurnosno udaljen od područja sukoba. Naša zemlja zadržala je status mirne i sigurne destinacije. Primarni utjecaj ovakvih globalnih događaja obično je u općem osjećaju nesigurnosti kod turista iz udaljenijih regija, što može uzrokovati određenu opreznost prilikom planiranja interkontinentalnih putovanja. Neminovno je da će se trenutna dešavanja odraziti na planiranje putovanja turista sa Bliskog istoka s obzirom na promijenjene rute putovanja te poskupljenje samih troškova putovanja. Kada je u pitanju posjećenost Nacionalnom parku “Una” moramo napomenuti da ipak još uvijek najveći broj naših posjetitelja dolazi iz  zemalja regiona, te europskih zemalja, tako da vjerujemo da posjećenost našem parku neće izostati.

KRAJINA:  Koliko su, prema Vašem iskustvu, međunarodne političke krize i sigurnosne napetosti faktor koji utječe na odluke turista da putuju?

Zulić: Globalni sukobi često stvaraju opći strah i nesigurnost kod putnika. To može dovesti do toga da turisti iz udaljenijih zemalja postanu oprezniji pri putovanju u širu regiju Europe/Bliskog istoka, čak i ako zemlja u kojoj se park nalazi nije ugrožena. Također ono što dodatno može utjecati na turističke tokove jest upravo porast cijena goriva, avionskih karata i osiguranja, što putovanje čini skupljim i manje privlačnim.

KRAJINA: Kakva su Vaša očekivanja za predstojeću turističku sezonu, postoji li bojazan od smanjenog broja posjetilaca ili očekujete stabilan interes gostiju?

Zulić: Pa defintivno, u Nacionalnom parku “Una” otpimizma ne nedostaje,  s obzirom da u vremenima globalnih previranja, destinacije koje nude čisti zrak, netaknutu prirodu i mogućnost mentalnog odmaka, kao što su nacionalni parkovi, često postaju percipirane kao sigurno utočište od globalne buke.
Značajan dio posjetilaca NP “Una” dolazi iz regije i susjednih, stabilnih evropskih zemalja. Iako se prate trendovi, očekuje se da će turizam iz ovih zemalja zadržati stabilnost, a možda i rasti, s obzirom na to da gosti biraju bliže i sigurnije destinacije.
Iako ne možemo ignorisati globalne ekonomske i psihološke faktore, Nacionalni park “Una” ostaje nepokolebljivo posvećen pružanju vrhunskog iskustva, mira i sigurnosti. Pozivamo sve ljubitelje prirode, domaće i strane goste, da bez straha planiraju posjetu našim vodopadima i zelenim obalama. Mi smo spremni da ih dočekamo.

Privredna komora USK-a: Ubrzati ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i infrastrukturu

KRAJINA: S obzirom na globalnu ekonomsku neizvjesnost i geopolitičke tenzije, kakva su očekivanja privrednika u Unsko-sanskom kantonu kada je riječ o poslovanju u narednom periodu?

Sabljaković: Kakve posljedice privreda, ali i građani mogu očekivati ovisi prvenstveno o trajanju trenutačnih dešavanja na Bliskom istoku. Svakodnevno smo svjedoci  različitih informacija i predviđanja, ali naravno nadamo se brzom rješavanju i smirivanju ove krize. Kad govorimo o očekivanjima privrednika, ona su trenutačno okrenuta prije svega prema nadležnim institucijama i brzim mjerama za pomoć kako bi nesmetano nastavili svoje poslovanje.

KRAJINA: Da li privrednici već primjećuju promjene u troškovima poslovanja, lancima snabdijevanja ili potražnji za robom i uslugama?

Sabljaković: Naravno, poskupljenja energenata znače i više transportne troškove i jedan dio privrednika se već s tim troškovima suočava. Ako država bude reagirala na vrijeme konkretnim mjerama i spriječila ovaj prvi udar poskupljenja možemo očekivati blaži rast cijena bez većeg šoka. No, značajniji problemi će nastati ako visoke cijene potraju duži period i počnu se ugrađivati u sve troškove. Ne zaboravimo i na još uvijek neriješeni problem profesionalnih prijevoznika i najavljene nove blokade krajem mjeseca. Domaći izvoznici su već pretrpjeli određene financijske gubitke zbog ranijih blokada. Kumulativno, ovi problemi bi nažalost mogli dovesti i do gubitka inostranih tržišta i partnera, do čega se naravno nadamo da neće doći.

KRAJINA: Postoje li mjere koje mogu donekle ublažiti ono što ekonomske krize donose, hoće li privrednici dobiti bilo kakvu podršku u vrijeme kada poskupljuju energenti, a  očekivanja su da je to tek početni udarni val na standard građana?

Sabljaković: Konkretna mjera koju očekujemo podrazumijeva smanjenje ili privremeno ukidanje akciza na naftne derivate. Dalje, vrlo je bitan i  kontinuirani monitoring cijena energenata, kao i dodatne mjere pomoći za energetski intenzivne sektore. Na kraju, potrebno je ubrzati ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i infrastrukturu kako bismo u slučaju budućih kriza osigurali veći stepen energetske nezavisnosti i sigurnosti.