Kako danas žive Bošnjaci u Livnu, koliko ih je ostalo i s kakvim se izazovima suočavaju – pitanja su na koja odgovore donosi reportaža Unsko-sanskih novina „Krajina“, nastala na osnovu svjedočenja mještana i predstavnika lokalnih institucija. 

U starom dijelu Livna, poznatom kao Gornji ili Stari grad, gdje se nekada odvijao sav društveni i vjerski život, danas živi znatno manji broj Bošnjaka nego prije rata.

„Ovdje ima oko hiljadu stanovnika, a u cijelom Livnu nas Bošnjaka ima oko 3000. Nema nas ni blizu koliko nas je bilo prije rata“, kaže Jasmin Klinac, podsjećajući da je upravo ovaj dio grada nekada bio njegovo središte.

Stari grad i danas čuva prepoznatljive tragove prošlosti – džamije iz osmanskog perioda, među kojima se posebno izdvaja džamija Topovi iz 16. stoljeća, ali i brojne priče koje svjedoče o promjenama kroz koje je ova zajednica prošla.

„Sav život se odvijao ovdje“, kaže Klinac, dodajući da je današnja slika potpuno drugačija.

Osim demografskog pada, jedan od ključnih problema s kojim se suočavaju Bošnjaci u Livnu jeste zapošljavanje.

„Bošnjaci ovdje teško dolaze do posla. Naša omladina odlazi čim završi školu“, ističe on.

Sličnu sliku potvrđuju i predstavnici kulturnih institucija.

„Velike fabrike koje su nekada zapošljavale stotine i hiljade ljudi više ne postoje. Danas su to uglavnom manje firme, dok novi sektori poput vjetroelektrana ne donose nova radna mjesta“, kaže Mirsad Karaosmanović, predsjednik BZK Gradsko društvo Livno.

U takvim okolnostima, odlazak stanovništva postaje svakodnevica.

„Ne odlaze samo mladi – odlaze i cijele porodice“, upozorava Karaosmanović.

Istovremeno, dio stanovništva oslanja se na pomoć humanitarnih organizacija.

„Imamo oko 150 porodica koje su i dalje u potrebi“, kaže Esad Bajraktarević iz Merhameta Livno, naglašavajući da su najugroženiji stariji i porodice sa minimalnim primanjima.

Ipak, kako ističu sagovornici, problemi Bošnjaka u Livnu nisu samo ekonomske prirode, već obuhvataju i šira društvena pitanja, uključujući položaj u zajednici i dugoročne posljedice ratnih dešavanja.

O svakodnevnom životu u Starom gradu, očuvanju kulturnog i vjerskog identiteta, radu Bošnjačke zajednice kulture, ulozi Merhameta, ali i ličnim sudbinama ljudi koji su ostali u Livnu – čitajte u opširnoj reportaži u narednom broju Unsko-sanskih novina „Krajina“, koji izlazi u petak, 27. marta.