Unsko-sanski kanton, kraj poznat po izdržljivosti, radu i ljudima koji su navikli da se bore, danas stoji između velikih potencijala i uporne stvarnosti. Drvna industrija, poljoprivreda i turizam čine temelj njegove privrede, ali se pitanje ostvarenog razvoja i dalje nameće kao nezaobilazna tema.

Infrastrukturna izoliranost, odlazak mladih i neiskorišteni prirodni resursi  su izazovi s kojima se Krajina suočava već godinama. O planovima Vlade Unsko-sanskog kantona, investicijama, energetskoj nezavisnosti, odnosu Sarajeva prema Krajini i budućnosti ovog kraja, za KRAJINU je  govorio Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona.

Privreda između potencijala i stvarnosti

KRAJINA:  Unsko-sanski kanton ima snažnu bazu u drvnoj industriji, poljoprivredi i turizmu, ali potencijali još nisu pretvoreni u konkretan rast. Šta su trenutno najvažniji planovi Vlade kada je riječ o privlačenju novih investicija i stvaranju povoljnije klime za poslovanje?

RUŽNIĆ: Moj cilj se nije promijenio. Kao i prvog dana kada sam izabran, na poziciju premijera 2018. godine, ja sam poziciju prihvatio sa iskrenom namjerom da radim u korist građana ovog kantona. I u ovom mandatu, članovima Vlade sam jasno kazao da moraju koordinirati aktivnosti  i da  strateški  moramo raditi,  u partnerstvu sa realnim sektorom i svim nivoima vlasti, i graditi ambijent za privredni razvoj. Za osiguravanje  efikasne podrške zainteresovanim investitorima potrebno je postići stabilnost i efikasnost  u realizaciji započetih i budućih projekata. Da li je Krajina propustila mnoge šanse za razvoj tokom proteklih godina? Jeste, iako imamo  izuzetan geostrateški položaj, imamo prirodne i ljudske potencijale. Ali to se vrijeme ne može vratiti. Vrijeme koje je pred nama, svaki dan mora biti usmjereno na rad koji će rezultirati razvojem i boljim životom za sve građane.

Ceste koje znače život

KRAJINA:  Već godinama se govori o cestovnoj povezanosti Bihaća s ostatkom

Bosne i Hercegovine.

RUŽNIĆ: Mi smo 2023. godine zacrtali nekoliko projekata koje smo označili kao prioritet u oblasti saobraćajne infrastrukture. Tada je trasa brze ceste  ugrađena u Prostorni plan Unsko-sanskog kantona čije su se stekli uslovi da se krene u izradu projekta izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Kladuša – Republika Hrvatska, zatim tu je i značajan projekat izgradnje obilaznice Bihaća i izgradnja magistralne ceste Bihać - Bosanska Krupa preko Grmuško - srbljanskog platoa. Uz modernizaciju i

rekonstrukciju postojećih magistralnih cesta na ovom području, gradnju brze ceste to su projekti koji su nam ostali prioritet.

Insistiramo da cestovno povezivanje Krajine sa Sarajevom preko teritorije    Federacije BiH mora biti  dijelom državne strategije.

KRAJINA: Kanton ima velike prirodne resurse i potencijal za obnovljive izvore energije. Postoji li strategija za razvoj energetske nezavisnosti ?

RUŽNIĆ: I kad je u pitanju proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, vrlo sam ponosan što mogu reći da je ovaj Kanton postigao da privuče ozbiljne investitore za proizvodnju čiste energije. I to je produkt rada prethodnih sastava Vlade Kantona, posebno Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša. Mi smo,  prije nekoliko godina uspjeli  stvoriti profesionalan servis za investitore, vođeni upravo namjerom  da Unsko-sanski kanton iskoristi te potencijale, doprinosi ukupnoj energetskoj  stabilnosti,  zaštiti okoliša te da  dodatno poboljšavamo privredni ambijent. U saradnji sa  Elektroprivredom BiH Unsko-sanski kanton može, u ovoj oblasti, značajno doprinijeti  procesu dekarbonizacije i jačanju ekonomske stabilnosti Federacije BiH.

Sarajevo i Krajina

KRAJINA: Često se čuje da je Unsko-sanski kanton infrastrukturno i politički zapostavljen. Kako Vi gledate na odnos Sarajeva prema Krajini?

RUŽNIĆ: Mi smo svi država Bosna i Hercegovina. Zapostaviti jedan dio znači zakočiti cijelu državu. Krajina, Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Goražde, Srebrenica….svaki dio Bosne i Hercegovine mora biti jednako tretiran. Samo sa takvim razmišljanjem naša se domovina može razvijati i ići putem koji zaslužuju njeni građani, biti dio a ne kapija Evrope.

Migrantska kriza, teret koji je postao lekcija

KRAJINA: Unsko-sanski kanton je godinama nosio teret migrantske krize. Može li taj period, uprkos svemu, biti iskorišten kao iskustvo koje će Krajini donijeti dugoročnu sposobnost da odgovori na krizne situacije?  

RUŽNIĆ: Mislim da smo na primjeru migrantske krize  postavili jako dobar primjer kako sve institucije u Bosni i Hercegovini mogu sarađivati i rješavati probleme sa kojima se država suoči. Trebalo je mnogo truda, ali smo uspjeli da nas čuju i pokrenu se svi, te da se postigne jaka koordinacija  svih nadležnih  institucija i nivoa vlasti. Od haotične, situacija je dovedena pod kontrolu.

Krajina je uvijek bila spremna da se ujedini i bude jaka u svakoj kriznoj situaciji. Ne samo na ovom području. Gdje god i kome god je trebalo pomoći mi smo uvijek prvi. Volio bih, kada se govori o Krajini, da to bude primjer koji se ističe.

Odlazak mladih, tihi “zemljotres” Krajine

KRAJINA: Odlazak mladih i kvalifikovanih ljudi pogađa cijelu Bosnu i Hercegovinu, ali posebno Krajinu. Kako Vlada Unsko-sanskog kantona planira zadržati radnu snagu i stvoriti uslove da mladi ostanu? Da li postoji konkretna podrška startupima, IT sektoru i dualnom obrazovanju koje bi povezalo škole i lokalnu privredu?

RUŽNIĆ: Krajina je uvijek imala dijasporu, naši su ljudi poštovani i dobrodošli u svim zemljama koje traže vrijedne i sposobne ljude. Da bi im stvorili uvjete da se vrate, da ostaju ovdje prije svega ih moramo poštovati. Od poštovanja polazi sve. Mora se osigurati kvalitetno obrazovanje, mora se pružati prilika za razvoj realnog sektora.

Zato u resoru obrazovanja stvaramo zakonski okvir koji  odgovara evropskim obrazovnim politikama i koji je usklađen sa potrebama tržišta rada. Takođe,  kroz sve resore, a posebno kroz privredu i poljoprivredu, realiziramo progame poticaja i finansiranja projekata naših privrednika, poljoprivrednika i onih koji tek pokreću vlastiti posao. Ti programi daju dobar rezultat i to je i dobar primjer kako se konkretno nudi podrška ljudima koji žele da rade i žive ovdje.

Projekti koja bi mogli promijeniti sve

KRAJINA: Ako biste morali izdvojiti projekte koji će u narednim godinama suštinski promijeniti lice Unsko-sanskog kantona, koji bi to projekti bili i zašto baš oni?

RUŽNIĆ: Nije dovoljan jedan, dva ili tri projekta. Da bi promijenili situaciju moraju se realizirati projekti kroz sve resore. Od infrastrukture: brza cesta, gasifikacija, aerodrom, do stvaranja uvjeta za privredno poslovanje, unaprjeđenje uvjeta za učenje i rad u sistemu obrazovanja zaokruženog  razvojem Univeziteta, modernizacije sistema zdravstva, stavljanja u funkciju potencijala za razvoj poljoprivrede, turizma… kroz sistemsku podršku kulturi, sportu… kroz svaki segment života naši građani moraju osjetiti poboljšanje.

Krajišnici vole svoju zemlju. Kada svako od nas da sve najbolje od sebe, kada smo jednako odlučni da idemo ka cilju koji će donijeti bolji život, mi možemo postići da Unsko-sanski kanton bude prvi u svemu u Bosni i Hercegovini.