Na rubnom području grada Bihaća, u naselju Vinica, prilikom nekontrolisanog spaljivanja zaraslog zemljišta, otkriven je mezaristički kompleks za koji se vjeruje da potiče iz 17. stoljeća. Iako je otkriće nastalo slučajno, uslijed neodgovornog spaljivanja, stručnjaci i aktivisti upozoravaju da se radi o izuzetno značajnom lokalitetu koji je do sada bio potpuno izvan institucionalnog nadzora.

Prema riječima Amira Veladžića iz Građanske inicijative „Amanet krajiških nišana“, ovaj lokalitet do sada nije bio zabilježen ni u arhivama Islamske zajednice, ni u evidencijama Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa FBiH, niti u prostorno-planskim dokumentima Grada Bihaća i Unsko-sanskog kantona.

"Otkriće je rezultat slučajnih okolnosti, ali cijena toga su trajno oštećeni nadgrobni spomenici. Na terenu su pronađeni nišani karakteristični za krajišku sepulkralnu arhitekturu ranog osmanskog perioda – stubaste forme s turbanima, pravilna orijentacija prema Kibli, tragovi ornamentike, pa čak i ostatci ženskog turbeta, što govori o posebnom značenju ovog mjesta u tadašnjem vjerskom i društvenom životu", navodi Veladžić.

Dodaje da mu cilj nije izazivanje panike, niti upiranje prsta u krivce, već poziv na kolektivno buđenje svijesti o važnosti očuvanja kulturno-duhovne baštine Krajine.

"Nišani nisu korov. Oni su kameni svjedoci trajanja bošnjačkog naroda. Paradoksalno je da je do ovog otkrića došlo zahvaljujući destruktivnom činu, a ne planskom radu institucija, što jasno ukazuje na sistemski nemar", ističe Veladžić.

Na lokalitetu su pronađena dva nišana s jasno urezanim hidžretskim godinama – 1057. i 1163., što odgovara 1648. i 1750. godini. To znači da su pojedini spomenici stari gotovo 400 godina, čime predstavljaju neprocjenjiv dio historijskog nasljeđa regije.

"Mezarja su najstariji arhivi na otvorenom. Njihovo zanemarivanje znači gubitak podataka koje ne mogu nadomjestiti ni pisani ni usmeni izvori. Ako ovakvi lokaliteti nestaju bez traga, postavlja se pitanje hoće li naši vlastiti tragovi postojati u budućnosti", upozorava Veladžić.

Građanska inicijativa čiji je on predvodnik, poziva nadležne institucije – od gradskih i kantonalnih vlasti, Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa, do Islamske zajednice u BiH – da ovaj slučaj prepoznaju kao hitan poziv na djelovanje. Potrebno je, kako kaže, hitno mapirati i evidentirati sve napuštene i neobilježene mezarje na području Krajine, uz stručnu procjenu i kategorizaciju lokaliteta poput ovog u Vinici, ali i obnovu njegovog vjerskog dostojanstva u saradnji s lokalnim džematima.

"Ne tražimo da se kažnjava onaj koji je zapalio mezarje – on je to učinio u neznanju. Njegov čin, iako destruktivan, otvorio je vrata jednom važnom otkriću. Ovo nije priča o grešniku, nego o grešci koju svi zajedno činimo. Zato je ovo poziv – ne optužba – upućena institucijama, ali i svakome od nas", zaključuje Veladžić.