Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava koji se obilježava 10.
decembra, Helsinški komitet za ljudska prava u BiH organizirao je predavanje na
temu „Primjena temeljnih ljudskih prava na slobodu izražavanja“ o čemu je
govorio prof. dr. Genc Trnavci, profesor na Pravnom fakultetu u Bihaću.
Prema riječima Branka Todorovića, izvršnog direktora Helsinskškog
odbora za ljudska prava, cilj predavanja je fokus grupa mladih u Bihaću na kojoj
je bilo govora o temi koja je izuzetno važna i vezana je sa ljudskim pravima i
principom slobode davanja i pružanja informacija, slobode mišljenja i govora,
ali istovremeno to je tema koja otvara jedno drugo pitanje a to su
dezinformacije.
„Koliko god su novi mediji i napredak tehnologije otvorili mogućnost
da brzo i jednostavno širimo informacije, otvorilo se i pitanje koliko su te informacije
utemeljene, tačne i kako razlikovati informacije od dezinformacija, istinu od
laži i to ne samo u ovom odnosu demokratije spram autokratije ili nekih
totalitarnih režima i političkih pitanja, nego i u kontekstu svakodnevnog
života. Mi danas na interentu imamo poplavu neistina, laži i potrebe za
manipulacijom ili dezinformacijom koje
mogu nanijeti građanima štetu individualno kao pojedincima, ali i dotaknuti se
pitanja koja su veoma važna za demokratiju i građanska ljudska prava i vidimo da
su izboru nekim zemljama, trenutno u Rumuniji dovedeni u pitanje zbog niza
organizovanih sistematski osmišljeni i dezinformacija i manipulacija u vezi sa
izbornim procesom“, istakao je Todorović
Profesor Trnavci je govorio o temeljnim demokratskim principima,
kontrolnom mehanizmu u demokratskim političkim sistemima koji kao i druga prava
nije neograničen, već se nameće pitanje balansiranja između prava na slobodu
izražavanja i zaštitu drugih prava kao što je pravo na porodični i privatni
život, pravo na slobodu izbora i pravo na zabranu diskriminacije i zaštitu
ličnih podataka jer kao i svako drugo pravo, sloboda izražavanja se može
zloupotrijebiti, između ostalih stvari, poticati na nasilje, uzrokovati diskriminacija,
voditi nemoralna kampanja protiv drugih političkih kandidata i sl.
„U današnje vrijeme imamo problem deregulacije i pojavu modernih
internetskih i društvenih mreža, te
mogućnost da se objavljuju razne informacije bez ikakve odgovornosti u koje spadaju
lažne vijesti popularno zvane „fake news“ i širenje raznih informacija koje mogu
izazvati rizik za javno zdravstvo, davanje medicinskih savjeta od osoba koje
nisu za to kvalificirane, širenje mržnje, netolerancije, diskriminacije i sl.
Postavlja se pitanje na koji način to treba pravno regulirati a da se ne zadire
u važan mehanizam kontrole zakonodavne, izvršne i svih drugih vlasti u modernim
političkim demokratskim sistemima. Govorili smo o referentnim pravnim sistemima
koji u tom polju egzisitiraju i funkcioniranju prije svega u Sjedinjenim
Američkim Državama, zemljama Evropske unije, u Saveznoj Republici Njemačkoj i
Velikoj Britaniji i drugi pravni sistemi koji su već donijeli propise. U Bosni
i Hercegovini pitanje interneta nije adekvatno pravno regulirano, naslijeđeni
su propisi iz bivšeg sistema i to su uglavnom kantonalni propisi iz oblasti
informisanja. Imamo Zakon o zabrani od klevete koji, pokazalo se, ne pruža idealnu
zaštitu, ne štiti ni profesionalne medije dovoljno niti lica koje se smatraju
povređenima zbog izrečene klevete ili uvrede. Dakle, govorili smo o pomenutim
pitanjima koja su po svojoj naravni kontroverza i pokrenuli smo debatu kako bi
vidjeli šta o tome kažu mladi ljudi, prije svega studenti Univerziteta u
Bihaću, ali i djelatnici u širim oblastima kao što su mediji, pojedini državni
službenici i sl., kako bismo vidjeli kakvo je njihovo mišljenje i šta oni
predlažu kako da se rješi pitanje izgovorene riječi putem društvenih mreža koje
je trenutno jako teško regulirati a to je problem kojeg imaju i moderne
razvijene paradigmatski pravni sistemi“, kazao je prof. dr. Trnavci
