U Gradskoj
vijećnici Grada Bihaća večeras je održana promocija knjige „Mahmuthodžići,
stara bihaćka loza“ autora Ibrahima Dupanovića Crnog. Pored autora, o knjizi su
govorili promotori Irma Merdanić profesor i Emina Dupanović. Moderator promocije
bila je Aldijana Hadžihajdarević.
Ističući
kako je ovo još jedna u nizu knjiga Ibrahima Dupanovića Crnog, nastala na
temelju istraživanja porijekla porodica Dupanović, Lipovača i Mahmuthodžić i
izradi fascinantnih porodičnih stabala, promotorica Emina Dupanović je kazala
da su ovim djelom okrunjeni autorova energija i ustrajnost u radu.
„Nešto
što je vrlo značajno za porodicu Mahmuthodžić je to da su njihovi preci odlazili
u Beograd i tamo zasnivali svoje porodice, tako da se na tom području nalazi
puno potomaka porodice Mahmuthodžić koji nose i druga prezimena, prilagođena i
urođena ondašnjem području. Također, neki od članova te porodice dođu u Bihać u
posjetu ovdašnjoj rodbini. U Bihaću živi jedna porodica Mahmuthodžića koji su
potomci Ibrahima Mahmuthodžić“, pojasnila je Dupanović
Profesorica
Irma Merdanić naglasila je da se radi o njenoj prvoj recenziji za ovakav tip knjige
koja ima svoju emotivnu i historijsku vrijednost.
„Moja
mama rahmetli se djevojački preziva Mahmuthodžić, tako da sam draga srca i
široke ruke prihvatila ideju autora da napišem recenziju. Knjiga ne govori samo
o imenima i datumima, već govori o naslijeđu jedne bihaćke porodice u poznatom
bihaćkom naselju Hatinac, gdje je porodica nikla a gdje i danas žive njeni
potomci. Bila mi je čast pisati recenziju jer je autor unio svoju emotivnu vrijednost
i strukturu u nju jer je i njegova majka rahmetli djevojački Mahmuthodžić“,
poručila je profesorica Merdanić
Ibrahim
Dupanović se pune tri decenije bavi genealogijom, naukom o rodoslovlju. Sve je
počelo sa njegovimn interesovanjem za pretke, roditelje i braću, što ga je
motiviralo da krene u istraživanje. Do sada je objavio šest knjiga, od kojih se
tri bave genealogijom.
„Ova
posljednja je teža od ostalih iz razloga što nema dovoljno izvora koji bi se
mogli koristiti da bi se oblikovala priča o prvim našim precima. Iz tog razloga
sam se opredjelio za klasičnu metodu koju ja zovem 'hodološkom metodom' dakle
istraživanje od kuće do kuće, od čovjeka do čovjeka, puno telefonskih razgovora,
gotovo sve pordice sam obišao i došao sam do mnogo podataka i na kraju sam odlučio
da počnem izradu porodičnog stabla. Uspio sam u periodu od 2008. do 2016.
godine oblikovati porodično stablo bihaćke stare loze Mahmuthodžići koji su na
ove prostore došli prije 320 godina. Za sve porodice u Hatincu se zna otkud su
došli i kada su došli, jedino se za porodicu Mahmuthodžić ne zna ni otkud su
došli, ni kada su došli. Uglavnom, radi se o jednoj staroj bihaćkoj porodici
koja se smjestila u centru naselja Hatinac između Kladrme, ulice koja spaja
saobraćajnicu sa Une i sa južne strane graniči Una. Za ovu porodicu je interesantno
da od šest rodočelnika njih četvorica su otišli u Beograd i tamo ostali. Danas
u Srbiji ima više Mahmuthodžića ima više nego što ih ima u njihovoj kolijevci Bihaću.
Nažalost, u Bihaću ima samo jedna porodica Mahmuthodžića i jedini koji je ostao
od muških potomaka je Mirsad Mika Mahmuthodžić koji je bio visokoobrazovan, ali
se desio nesretni rat i on je izgubio život braneći domovinu. Upravo njemu je
posvećena ova knjiga“, istakao je autor Ibrahim Dupanović Crni
